Ulazite li u svijet fotografije? Ako je tako, jedna od osnovnih stvari koju trebate znati je vrsta ciljeve koji postoje i kakvu funkciju ima svaki od njih. U mnogim će slučajevima biti prikladno koristiti jedno ili drugo kako biste postigli najbolji rezultat i maksimalno iskoristili svoj fotoaparat.
Dva ključna elementa koja moramo uzeti u obzir da bismo razumjeli razliku između različitih vrsta sočiva su vidno polje i dubina polja. Prvi koncept odnosi se na amplitudu (ili kut) hvatanja, a drugi govori o sposobnosti predstavljanja udaljenosti između različitih elemenata koji čine našu kompoziciju. Oba elementa se smanjuju kako povećavamo žarišnu daljinu.
Možemo napraviti vrlo jasnu razliku na osnovu žižna daljina (što je u osnovi udaljenost između dijafragme fotoaparata i fokusa samog našeg sočiva) i kut gledanja (širina vida koji pruža). Ispod ga možete vidjeti na mnogo grafičniji način:
Riblje oko
Vrsta sočiva daje nam veći kut vida koji doseže 180 ili više stepeni. Žarišna daljina ribljeg oka obično je između šest i šesnaest milimetara. Kada mu je žižna daljina šest, naći ćemo amplitudu do 220 stepeni. Obično se koriste kao umjetnički resurs i način da se pruži dinamičnost i volumen našoj slici. Pomoću nje moći ćemo pokriti široke prostore i dati veliku izražajnost našim portretima, jer oni proizvode znatna izobličenja u linijama koje čine slike.
Široki ugao
To je fokusna leća koja se kreće između 18 i 35 milimetara i postiže kutove gledanja između 180 i 60 stepeni. Oni uzrokuju distorziju na marginama, ali logično mnogo manje naglašeni od one koja se pojavljuje kod ribljeg oka. Uprkos tome, ova deformacija bit će više ili manje naglašena ovisno o kvaliteti predmetnog cilja. Njegova je jaka strana u tome što nam nudi veći realizam na našim slikama upravo zato što ima veliku dubinu polja i veću sposobnost hvatanja svjetlosti. Kada ga koristite, trebate imati na umu da je udaljenost osnovni faktor, jer će objekt ili lik koji hvatamo biti izobličeniji što mu se više približimo. Iz tog razloga se obično češće koristi u pejzažnoj fotografiji ili na širokim otvorenim prostorima, uključujući unutrašnje prostore.
Standardna leća
Ovaj način rada pruža kut gledanja od oko 45 stepeni i stoga je vrlo sličan ljudskom oku. Ova opcija neće proizvesti bilo kakvu vrstu deformacije u linijama i područjima koja čine našu sliku. Obično je 50 milimetara, a ujedno su i najsvjetliji jer postižu maksimalno otvaranje.
makro
Obično imaju žarišnu daljinu između 150 i 200 milimetara. Oni se široko koriste za prirodno fotografiranje, posebno u makro modu, jer nam omogućava prikazivanje biljaka ili insekata bez napada na njihovo prirodno stanište ili vlastiti prostor. Njegova duga žižna daljina omogućit će nam fotografiranje u omjeru 1: 1 (stvarna razmjera) i na znatnoj udaljenosti na takav način da objekti u našem hvatanju neće znati da smo tu. Njegova je cijena vrlo visoka, pa je rijetko kada možete vidjeti početnog fotografa s jednim od njih u rukama. Omogućuju fokusiranje do centimetra od sočiva (ovo su stvarno bliski dijelovi).
Kratki telefoto
Ova vrsta sočiva ima žižnu daljinu između 70 i 135 mm. Vizualno polje koje nam pruža inferiorno je od onog koje nudi ljudski vid. Karakterizira se približavanjem predmetnom objektu i s tim se dubina polja počinje smanjivati. Ovaj modalitet se više koristi za rad na formalnim portretima, iako je vrlo koristan i za prirodne fotografije ili mrtve prirode.
Telefoto i Super telefoto objektivi
Dizajnirani su za snimanje udaljenih slika, odnosno za pokrivanje pejzažne fotografije ili sportske fotografije, na primjer. Njegova jača strana je zato mogućnost zumiranja slike. To vam ugao gledanja sužava i kreće se oko trideset stepeni. Uz to, njegova žarišna daljina obično iznosi najmanje sedamdeset milimetara. Njegov rad temelji se na kompresiji aviona, tako da realizam može biti pogođen posebno u pogledu udaljenosti. Uobičajeno je da se kad se slike snimaju na velikim udaljenostima, udaljenost između elemenata umjetno skraćuje i daje izravnati rezultat. Zanimljivo je da su idealni i za rad u portretnoj fotografiji zbog svoje sposobnosti fokusiranja i selektivnog fokusiranja gdje je centar ili točka pažnje potpuno jasan, a ostali elementi su vrlo izvan fokusa, nudeći tako atraktivan bokeh efekt. Ovo je logično zanimljivo jer vam omogućava modulaciju i savršen rad sa fokusom pažnje, a time i efikasnu komunikacijsku vježbu na realan način (imajte na umu da ljudsko oko djeluje upravo ovako). Prilikom rada na portretima, žižne daljine su između sedamdeset milimetara i sto trideset i pet. Kada koristimo veće žižne daljine, trebat ćemo se odmaknuti dalje od objekta ili lika koji želimo fotografirati da bismo se fokusirali na njega. Zbog svojih karakteristika, bitan je element prilikom rada na prirodnim fotografijama ili divljim životinjama ili događajima koji po svojoj prirodi prisiljavaju fotografa da drži određene udaljenosti poput prirodnog ili sportskog događaja.
Elena Azofeifa